28.08.2024, 06:50

Dobra stvar je "potrošačka korpa". Ako ti nije samo statistička...

Povremene priče o "potrošačkoj korpi", sastavni su deo ozbiljnijih govorenja o životnom standardu. Samim tim što ona nije "odokativna" nego je precizno nabrojano šta sadrži, i takođe precizno u kojoj količini. Za razliku od čuvenog statističkog pomagala (za koje, naravno, statistika nije kriva): "proseka" kao zbira onih koji jedu prazan pasulj i onih koji jedu pečenje. Danas jedne Bajatovićeve plate, i ko zna koliko "minimalaca".

 

Kao takva ili i drugde prihvaćen sastavni deo mere životnog standarda, kod nas, "potrošačka korpa" zaslužuje punu pažnju. Uz dva bitna dodatka, koja je ni slučajno ne diskvalifikuju. Prvi se tiče potrebe da se ona (odnosno njena sadržina), obavezno poredi sa potrošačkom korpom drugde. Ne toliko u tzv. razvijenom svetu (pogotovu onim koji se nazivao i "državama blagostanja"), koliko u "okruženju". Još bolje u državama bivše Jugoslavije, sa kojima smo i po pitanju nje odnosno životnog standarda, ranije bili "slični!". Neka smo i napredovali, uz razumljiv zastoj pa i pad zbog "ratova u kojima nismo učestvovali" (samo smo ih izgubili), ali da li onoliko koliko su napredovali oni? Još adekvatnije: koliko smo mogli napredovati, da nije toliko prisutnih "subjektivnih slabosti"? (Dobar nekadašnji naziv, za voluntarizam nekompetentnih subjekata kojima je Bog dao, a ljudi dozvolili, da budu gde im nije mesto).

 

Druga stvar je još neprijatnija, a vrlo jednostavna. Ostavimo po strani oznake životnog standarda, koje po prirodi stvari ne mogu stati u potrošačku korpu! Kolikom je broju naših ljudi, ta statistička, odnosno "prosečna potrošačka korpa", ista kao njihova? Sadrži li njihova sve "propisano", i u "propisanoj" količini? I sada, kada je "prosečna plata" prvi put dostigla blizu sto hiljadarki? Zna se da je u jednom velikom industrijskom centru prodaja hleba (ne peciva!), značajno rasla kad zaposleni prime platu!