Direktor Vojislav Andrić (foto: Đorđe Đoković)
Direktor Vojislav Andrić (foto: Đorđe Đoković)
22.10.2014, 11:27

Zašto prosvetu treba izuzeti iz najavljenih mera Vlade

č: | fb:

Otvoreno pismo Republičkoj vladi

Poštovane dame i gospodo,

Redovi koji slede su sigurno iskrena i, nadam se, argumentovana molba za izuzimanje obrazovne delatnosti iz mera restrikcije koje se već skoro pola godine najavljuju od strane vaše, a i naše Vlade. Mislim da prosvetu u Srbiji treba zaobići kada su najavljene mere u pitanju iz sledećih razloga:

 

  1. Srbiju - zemlju koju volimo i za koju se borimo isto koliko i vi, iz ne baš izgledne ekonomske situacije u kojoj se trenutno nalazi, mogu povući napred samo velika prosvećenost, izuzetan rad i adekvatno i primenjivo znanje – kategorije koje u mnogome zavise od prosvetnih radnika, njihove motivisanosti, suštinske angažovanosti  i objektivne spremnosti da mlade generacije vaspitaju, obrazuju i nadahnu ljubavlju za svoju zemlju, njen opstanak, njen napredak i njen svestrani razvoj.

 

  1. Vaspitači, učitelji, nastavnci, profesori i svi zaposleni u školama i fakultetima – ljudi u čiji se entuzijazam, rad, posvećenost i ljubav prema učenicima i studentima kunu i roditelji i najšira društvena zajednica, su decenijama na samom dnu društvene lestvice po ličnim primanjima i suštinskom uvažavanju njihove profesije, a na samom vrhu po egzistencijalnoj ugroženosti i odgovornosti za ono što se od njih očekuje kada su učenici i njihovo svestrano obrazovanje i vaspitanje u pitanju. 

 

  1. Prosveta je sigurno među najracionalnije organizovanim delatnostima u Srbiji. Doduše, u po nekoj školi ima po neki profesor koji je zbog smanjenja broja učenika i broja odeljenja ostao bez nekoliko časova, ali nema ''burazerskog'' i ''partijskog'' otvaranja virtuelnih radnih mesta, izmišljenih i podeljenih referata i povećanja administrativnog i tehničkog aparata, jer naše norme časova su nemilosrdne i na osnovu broja časova se tačno zna koliko nastavnika je potrebno za obavljanje nastave svakog nastavnog predmeta i koliku režiju takva razvijenost škole podrazumeva.

 

  1. Prosvetni radnici nisu krivi za, u poslednjih desetak godina, bar dve-tri stotine hiljada izmišljenih radnih mesta u državnoj administraciji Republike Srbije od opštinskog do najvišeg nivoa, javnim preduzećima, fondovima i raznoraznim agencijama i institucijama koja se finansiraju iz nedovoljnog i krhog republičkog budžeta i čije dalje finansiranje podrazumeva deljenje jedinstvenog ne baš velikog kolača na sve veći broj delova i smanjenje plata svima zbog, opet ponavljam, ''burazrerskog'' i ''partijskog'' zapošljavanja.

 

  1. Prosvetni radnici nisu krivi ni za ogroman novac koji se iz državnog budžeta (ministarstava, fondova, agencija ...) odliva zbog nesavesnog i neodgovornog poslovanja i nenamenskog trošenja budžetskih sredstava ovih ili onih državnih organa i državnih funkcionera – novca kojim bi se (da nema nefunkcionalnog odlivanja i krpljenja ''rupa'' ovde ili onde)  mogao značajno popraviti materijalni položaj obrazovanja kao delatnosti, a to znači održavanje, renoviranje i opremljenost škola, stručno-pedagoško usavršavanje nastavnika i uspostaviti zakonom predviđen, a nikad ne realizovan izbor nastavnika u nastavna zvanja.
  2. Prosvetni radnici nisu krivi ni za enormna zaduženja Republike Srbije kod inostranih banaka, fondova i drugih institucija, jer najmanje, a slobodno mogu reći, skoro ništa od tih sredstava nije usmereno na prosvetu. A odavno je bilo neophodno obezbediti sredstva za korenitu reformu obrazovnog sistema i realizaciju od strane Vlade Republike Srbije usvojene Strategije razvoja obrazovanja u periodu 2012 – 2020. godina, jer sredstva potrebna za primenu Strategije su daleko manja od kamata i raznoraznih ''penala'' koje Srbija plaća kreditorima.

 

  1. Uvažavajući nespornu činjenicu nasleđene situacije, upozoravam da ukupni izdaci Srbije za obrazovnu delatnost (pa samim tim i za plate prosvetnih radnika na svim nivoima), ne prelaze 3,5% (neka bude i 4% ) bruto nacionalnog proizvoda, što je u relativnom iznosu daleko manje od izdvajanja drugih zemalja, gde izdvajanja za prosvetu dostižu u proseku 6% NDP. O nominalnim vrednostima da i ne govorimo, jer nije isto 4% na nešto više od 4.000 EUR-a po stanovniku u Srbiji, ili na primer 8,5% na oko 44.000 EUR-a u Danskoj. Nije nam za utehu ni balkansko okruženje, gde Bugarska, Rumunija, Mađarska, Hrvatska i Slovenija evidentno i u relativnom, a pogotovu u nominalnom odnosu izdvajaju prilično više sredstava za škole i fakultete.   

 

  1. Nedostajuća sredstva u budžetu Republike Srbije zbog kojih se prosvetnim radnicima najavljuje smanjenje plata su između ostalog i posledica nesposobnosti državnog aparata da suzbije tzv. ''sivu ekonomiju'' i dobar deo privrednih tokova uvede u legalnu zonu u kojoj se plaćanje poreza i doprinosa i PDV podrazumeva. Da li su prosvetni radnici krivi što, upućeni tvrde, oko 32% privredne aktivnosti u Srbiji ide ''sivim'' tokovima, po čemu je tvrde Srbija evropski šampion?

 

  1. Pre smanjivanja plata prosvetnim radnicima treba dati i lični primer. Zato razmislite da li posao direktora Srbija-gasa, uz dužno poštovanje složenosti koje on nosi, 50 puta odgovorniji od posla učiteljice koja 4-5 sati dnevno, 180 dana godišnje i tako 4 godine vaspitava i obrazuje 25-30 učenika? I da li je posao guvernerke Narodne banke, uz dužno poštovanje odgovornosti koju ta funkcija podrazumeva, 17 puta složeniji i odgovorniji od profesora koji vaspitava i obrazuje da ne preteramo, u proseku 100 učenika? Ili da li je posao specijalnog savetnika generalnog direktora NIS (ma šta to u pogledu složenosti i odgovornosti podrazumevalo) 16 puta složeniji i odgovorniji od posla direktora škole koji u školi odgovara za sve od organizacije i realizacije vaspitno obrazovnog rada, do školske imovine, bezbednosti učenika u školi i na ekskurzijama, javnih nabavki, finansijskog poslovanja škole u situaciji kada su škole i opštinske i državne, a po brizi za sve ono što školama u normalnim okolnostima treba, što Kočić reče ''ni Davidove, ni carske, ni spa'iske''.

 

  1. Najavljuju se štrajkovi prosvetnih radnika. Bez nekih većih simpatija prema ovako organizovanim i programski usmerenim Sindikatima prosvetnih radnika, saznanjem da se preko famoznih 12% iz budžeta Ministarstva prosvete (umesto iz sindikalnih fondova) za sindikalne rukovodioce po školama odlivaju sredstva vredna nekoliko stotina radnih mesta, upozoravama na sve opasnosti ulaska prosvetnih radnika u štrajk. Svejedno, da li su to jednočasovne obustave, časovi od 40,5 minuta (10% manje od 45 minuta) ili totalne obustave rada, to svaku školu i zaposlene u njoj stavlja u velike pre svega moralne, a zatim i organizacione probleme. Apelujem da učinite sve da se ne uđe u štajk i da se naši interesi ne suprostave interesima onih koje vaspitavamo i obrazujemo i obrazovno-vaspitnim projekcijama njihovih roditelja, jer jedinstvo učeničkog, nastavničkog i roditeljskog kolektiva u svakoj školi su nam danas neophodni, čini mi se više nego ikada. 

Uvaženi gospodine predsedniče, potpresednici Vlade, gospođe ministarke i gospodo ministri,

Želim da vas uverim da prethodni argumenti nisu kritički intonirano pisanije jednog prosvetnog radnika, već dobronamerni pokušaj čoveka koji je ceo život u učionici sa poznatim doprinosom obrazovanju u Srbiji (i koji je, čini mi se na svoju sreću, samo kratko vreme delio vašu ministarsku sudbinu) da sa tačno deset argumenata (a moglo bi ih biti i mnogo više) skrene vašu pažnju na činjenice koje objašnjavaju zašto obrazovnu delatnost treba izuzeti iz svih kombinatorika vezanih za najavljeno desetoprocentno smanjenje plata zaposlenih u obrazovanju i umanjenje budžetskih sredstava za prosvetu.

Siguran sam da 10% umanjenja plata i sredstava neće biti i 10% manje motivisanosti, entuzijazma i angažovanja prosvetnih radnika u Srbiji, jer mi radimo najlepši posao na svetu. Ali će u nama biti bar 10% više gorkog osećanja nepriznavanja naše profesije i njenog očigledno velikog značaja za sadašnjost i budućnost Srbije.

Uz izvinjenje za oduzeto vreme,

S poštovanjem

U svoje ime i samo u svoje ime dr Vojislav Andrić

Aktuelno

Hram Vaskrsenja Hristovog (foto: Kolubarske.rs)
Praznik Pre 12 sati 32 minuta

Danas je Veliki petak

Hrišćani koji se pridržavaju julijanskog kalendara danas obeležavaju Veliki petak, dan koji simbolizuje stradanje Isusa Hrista i njegovo raspeće na krstu na Golgoti. Veliki petak se smatra...

Vaskršnji bazar  (foto: Kolubarske.rs)
Na Gradskom trgu Pre 1 dan 10 sati

Vaskršnji bazar – Radost na dar

Na Gradskom trgu u toku je Vaskršnji bazar koji traje do 19. aprila, svakog dana od 10 do 22 časa. Na tezgama su izloženi domaći proizvodi, rukotvorine, unikatni pokloni, slatkiši......

Radovan Marjanović (foto: Đorđe Đoković)
Bez kraja Pre 1 dan 10 sati

Da nije, slučajno, "naš Nole" i svoj?

Pošto je neki mladi čileanski tabadžija, ne shvatajući da je uhvatio boga za bradu već time što se našao preko puta teniskog boga nego istog po drugi put glatko pobedio, sve je više glasova da bi...